Obilazak izložbe „JOAN MIRÓ: remek-djela iz Fundacije Maeght“ i posjeta „Muzeju suvremene umjetnosti“

Projekat iz opusa stručnih putovanja (Proučavanje umjetnosti i prostora) Zagreb, 29.11.2014.


DSCN4443

 JOAN MIRÓ

Nakon velike izložbe Picasa, u Zagrebu je predstavljna izložba još jednog velikog katalonskog umjetnika, Joana Miróa. „Istraživački centar za prostor“ nije propustio priliku da omogući poklonicima umjetnosti da obiđu ovu izložbu i istraže nove prostore.

DSC_0019

Izložba je održana u Umjetničkom paviljonu koji je smješten u centralnom gradskomjezgru. Pitoreskne slike ovog dijela Zagreba kao i zgrade u kojoj je održana izložba, već su bile svojevrstan uvod u ljepotu Miróovih djela. Prostor Umjetničkog paviljona je prilagođen gostujućoj izložbi.

DSCN4448

Zidovi izložbenog dijela obojeni u indigo plavu boju noći, savršeno su se dopunjavale sa mističnošću Miróovih radova. Amosfera na izložbi je iznenađujuće smirena i svečana i kao takva u kontrastu sa živopisnim djelima ovog umjetnika.

DSCN4447

Njegov smisao za humor, cinizam, kritiku i glorifikaciju žene, svođenje elemenata slike na govor znakovima i bojom, unosi nemir i pokreće pitanja u posmatraču dok atmosfera tame Kosmosa, kakva je stvorena na ovoj izložbi, dodatno pojačava utiske.

DSCN4445

Okružen neobičnim, izražajnim skulpturama i gotovo znakovnim pismom na velikim formatima slika, posmatrač izložbe se osjeća poput posmatrača međugalaktičkih, neotktivenih, mističnih prostora.

DSCN4452

Djela prikazana na ovoj izložbi su iz opusa zrelog Miróovog stvaralaštva. Miró, koji je prije svega poznat kao slikar, bio je i izvanredan vajar. Izložba je omogućila praćenje evolucije Miróovih izvanrednih skulptura nastalih u razdoblju od dvije decenije, od ranih 1960.-ih godina prošlog vijeka, kada se počeo više baviti ovim oblikom likovnog izražavanja, do samog početka 1980.-ih. Iako je smatran članom nadrealističkog pokreta, Miró nikada nije predugo ostajao u jednom stilu što dokazuje njegovu kreativnost i umjetničkua autonomiju.

DSCN4451

Za izložbu je selektovano četrdesetak radova, slike (veliki formati), skulpture (21), litografije i tapiserije, pri čemu je poseban naglasak stavljen na skulpture. Izmeđuostalih predstavljena su djela  Žena koja nestaje“, „Milovanje ptice“, „Rođenje dana’, „Žena i ptica“, „Let ptica u zoru“, „Pjev livade“ „Glava i ptica“, „Žena koja sjedi s djetetom“, „Ekvilibrist“, „Okrunjena glava“, i druge. Na izložbi je bilo moguće pogledati i film koji direktno prenosi način na koji su nastajala djela i govori dodatno o veličini Miróovog stvaralaštva.

DSCN4446

Od svih velikih slikara tog vremena Miróovi radovi su bili najživlji i najprovokativniji, a danas se mnogi slikari pozivaju na njegov rad.

DSCN4450

Obilazak “Muzeja savremene umjetnosti”

DSC_0027

 Nakon obilaska Umjetničkog paviljona, „ICProstor“ se sa gostima uputio prema „Muzeju suvremene umjetnosti“ gdje smo imali priliku da pogledamo stalnu postavku muzeja uz pratnju gostujuće izložbe Julija Knifera.

Obilazak samog objekta muzeja je dodatan doživljaj za poklonike djela arhitekture. Ovaj impozantni objekat je djelo arhitekte Igora Franića, smješten na Novom Zagrebu na parceli uz raskršće dvije važne gradske avenije. Glavni ulaz u Muzej je ostvaren preko stepenasto organizovanog trga koji se nastavlja u veliki peristili kao prelazni javni prostor natkriven volumenom muzeja.

DSC_0035

Sam objekt svojom formom, sa konturom u formi meandra koja lebdi na stubovima, nastoji obuhvatiti prostor oko sebe i učiniti ga svojim. Fasada zgrade je translucentna i u bočnim pogledima otkriva, a u frontalnim sakriva konstrukciju. Robusan volumena zgrade je u korelaciji s modernističkim kontekstom Novog Zagreba. Slobodni parter oko objekta u formi trga kao  i aktivni krov prenose ideju aktivnog javnog prostora koji se očitava u konceptu urbanizma ovog dijela grada.

DSC_0107

Izložbeni prostor je podignut na etažu iznad prizemlja i promjenjivog je presjeka kombinujući jednoetažne i višeetažne iložbene površine čime se dobija veća fleksibilnost prostora. Kroz kaskadni presjek muzej se razvija nizanjem linearnih poteza koji su okomiti na bočni, meandrirani, profil zgrade. Varijacija situacija pri kretanju u ovom prostoru podstiče posjetioca na aktivno i samostalno istraživanje izložbi i kreiranje vlastite putanje. Pored izložbenog prostora u muzeju su smješteni kancelarijski prostori, prostor za odmor, restoran, knjižara, dvorane za predavanja i projekcije, i druge pomoćne prostorije.

DSC_0135

Obilazak „Muzeja suvremene umjetnosi“ je u cjelini kontrastan u odnosu na obilazak „Umjetničnog paviljona“. Izlazak iz centralnog gradskog jezgra i koncepta manjih ulica i nižih građevina u Novi Zagreb širokih ulica i velikih rastojanja među visokim objektima je poslužilo kao čistilište na prelasku iz jedne izložbe u drugu, prošlog vremena u ovaj trenutak i budućnost. Ovaj objekat nas je uvukao u sebe postepenim prelazom od ulice preko trga i peristila u svoju imozantnu unutrašnjost širokih vedrih prostora. Bjelina zidova dodatno čini prostor širim i slobodnim ističući tako suštinu izloženih djela.

DSC_0074

Izložena zbirka stalne postavke pod nazivom “Zbirka u pokretu” naglašava bitna svojstva savremene umjetnosti: kretanje, promjenu, nestalnost, neizvjesnost.

DSC_0097

Predstavljene su različite cjeline pod različitim nazivima koje objedinjuju grupe umjetničkih radova prema svojim specifičnostima, kao što su cjelina Projekt i sudbina, Umjetnost o umjetnosti, Umjetnost kao život,… Ova impozantna zbirka poklonike savremene umjetnosti ostavlja bez daha skupinama ekstravagantnih i inovativnih ideja koje su dali predstavljeni umjetnici, neprestano iznenađujući iznova iza svakog ugla novim i drugačijim djelima od kojih je svako univerzum za sebe.

DSC_0052

DSC_0131

Izložba Julija Knifera je pročišćenje koje se događa na kraju. Iz prostora stalnog smjenjivanja različitih dijela prelazak u prostor u kojem su predstavljena djela rađena crno-bjelom tehnikom i sa minimumom elemenata, je savršen završetak dana u razgledanju umjetničkih djela.

DSC_0112

Knifer, počevši da razlaže sliku do najjednostavnijih formi, formu meandra razlože do kraja koristeći svega nekoliko linija. Krivudavi meandar je simbol vječnog proticanja života koji Knifer dopunjuje sopstvenim tumačenjima i postavlja složena pitanja o ljudskoj egzistenciji. Jezik stroge geometrije umjetnikovih meandara se prirodno nameće kao veza sa samim muzejom u istoj formi i sa tom mišlju zaokružujemo naš dan istraživanja umjetnosti, prostora i prostora u umjetnosti.

 Tekst                   Milana Stijak  

Fotografija         Igor Vujić, Saša Zečević

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s