HERIT.city – Tema Dana arhitekture – Banja Luka 2018.

32768360_1801763546572399_1089245285843992576_oNe postoji momenat nula ni tabula rasa u urbanizaciji. Kao fizički artefakt kolektivnog (prošlog) iskustva, grad je formiran od mnogobrojnih slojeva strukture i značenja. Relacije između tih slojeva nisu jednostavne niti linearne, već kompleksne i dinamične. Kroz iste se stvara konstrukt otvoren za (re)konstrukciju i (re)interpretacije, što navodi da grad poimamo u konstantnom procesu transformacije. Kao kreativni odraz potreba i ideologija određenog (aktuelnog) trenutka, arhitektura svjedoči tim promjenama. Arhitektura je uvijek produkt (sadašnjeg) vremena. Ipak, razlikuju se posebna arhitektonska djela koje imaju moć da budu katalizatori budućih urbanih transformacija i da za sebe vežu prošlost i značenjske reference. Obično se pojavljuju kao dominantne markice na mapi grada i kao blještave tačke u njegovoj kolektivnoj memoriji i često su prihvaćene kao nasljeđe.

Živimo u vremenu dinamičkih tokova, povećanih migracija, umrežavanja i hiperizgradnje koja se događa širom svijeta. Kulture i zajednice se miješaju više nego ikad prije u istoriji, kao da se slojevi na slojevima naše prošlosti prepliću  kako bi promijenili ideju onoga što se podrazumijeva pod identitetom. Nasljeđe je postalo dio globalne realnosti, shvaćeno kao kolektivni prostor bez granica (fizičkih i imaginativnih), koji promoviše zajedničke identitete i gradi inkluzivnija društva. Istovremeno, proces urbanizacije se susreće sa sve većim poteškoćama izgradnje u zonama zaštićenog nasljeđa koja dovodi do dihotomije za arhitekte. Procenat zaštićenih objekata, cjelina i gradova se povećava širom Evrope koja je podijeljene na područja koja se vrlo brzo mijenjaju i područja zaštićena od promjena i nove izgradnje. Gradovi starog kontinenta su pod pritiskom vlastite prošlosti, s jedne strane, i potrebe za inovacijama i stvaranjem, s druge strane.

U ovakvim uslovima arhitekti, dizajneri i planeri suočavaju se sa zajedničkim problemom: kako stvoriti novi sloj urbane strukture, dajući dodatnu (novu) vrijednost prijašnjim uz ostvarivanje smislene i suštinske veze između urbane prošlosti i njene budućnosti? U Evropskoj godini kulturnog nasljeđa 2018,  trebali bismo razgovarati o budućnost naše (arhitektonske) sadašnjosti i prošlosti i dublje razmisliti o tome da li stvaramo vremenske kapsule ili smo na tragu nove urbane i arhitektonske realnosti.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s